Kupus nije samo kupus, već tisuću i jedno različito jelo na stolu. Kako vam se sviđa ovaj početak posta? Po mom mišljenju zvuči vrlo akademski. Iako... negdje sam već čuo nešto slično. Točno! Zec nije samo vrijedno krzno.
Kupus nema krzno.
Kupus ima prekrasno svojstvo - stjecati okus i aromu začina i začina koji se koriste tijekom kuhanja. Jer i kupus ima svoj ukus... nije jasno izražen. A miris je takav da ga je ipak bolje pokriti.
Kod nas je glavni "organizator" okusa kupusa tradicionalno rajčica i društvo - luk, češnjak, aromatično bilje.
Ali što ako riskirate i pokušate nešto ukloniti?
Iskreno, kad sam naišla na ovaj recept, odlučila sam da će gadnost izaći nevjerojatno.
Međutim, pokušaj nije mučenje, pogotovo jer recept ne predviđa velike financijske troškove za pokušaj. I rezultat me, da budem iskren, iznenadio.
Neobično - ovaj put. Vrlo neobičan pirjani kupusni format, u kojem se svjetlina okusa postiže bez rajčice.
Svježe je dvoje.
Pa, vrlo je jednostavno - troje je.
Uzimamo:
- Kupus - onoliko koliko smatrate prikladnim
- Limun - 1 komad
- Češnjak - par klinčića (ili više, po ukusu)
- Slana paprika (po ukusu)
- Malo ulja
Kako kuhamo
Nasjeckajte kupus na tanke trake.
U tavu ulijte malo ulja, zagrijte i u to pošaljite kupus.
Pržimo na jakoj vatri, ako se prži bilo koji komad kupusa - sve je ok. Pržimo gotovo dok ne skuhamo. Ključna riječ ovdje je pržiti, a ne kuhati ili kuhati.
Kad je kupus gotovo spreman, posolite ga, popaprite i... u njega iscijedite limunov sok. Koliko? Ukus. Nisam imao ni pola limuna.
Zatim se pokrijemo poklopcem i da, evo, već malo dinstamo.
Dok se kupus dinsta, prolazimo češnjak kroz prešu i... na samom kraju kuhanja šaljemo ga kupusu, mijenjamo ga. Ispada jelo koje ne bih nazvao neovisnim. Ali kako prilog ide jako dobro. Primanje priloga može biti ne samo za masnu svinjetinu (tradicionalna pratnja kupusa), već i za pileće polpete, na primjer.
Dobar tek!